![](/images/63C017AE-71E4-4265-8785-E2707C29997B.jpeg)
Da li je zdravija svinjska mast ili ulje, pitanje koje se kod nas često postavlja. Da li je svinjska mast zaista nepravedno na duže bila proterana iz naših ostava i ishrane ili je to ipak bilo opravdano?
Dijetolozi i nutricionisti imaju različite savete kada je reč o zdravoj ishrani, a svi se slažu u jednom – nijedna generalizacija nije dobra. I za to je savšen primer svinjska mast – koja je proterana iz naše ishrane, a sada često možemo da pročitamo i čujemo da je ona zdravija od biljnih ulja.
Većina recepata podrazumeva korišćenje neke masnoće – od pečenja do salate. Masnoće su neophodne za zdravlje srca, za funkcionisanje tela, za zdravlje mozga, ali kada ih biramo, želimo da budemo sigurni da smo odabrali bolju opciju.
Godinama smo slušali od lekara i nurticionista da ćemo od belog mrsa dobiti salo, holesterol i bubuljice, a onda su naučna istraživanja pokazala da je svinjska mast nezasluženo i nepravdeno Kada se ulja i masti zagrevaju prilikom prženja ili kuvanja, njihova molekularna struktura menja. Dolazi do oksidacije – reaguju sa kiseonikom u vazduhu da bi stvorili aldehide i lipidne perokside.
Iako svinjska mast ima holesterol, taj holesterol je dobar
Svinjska mast je bogata holesterolom, ali njenim konzumiranjem reguliše se proizvodnja holesterola u telu.
Inače, previše nizak nivo holesterola u krvi povezan je sa većim brojem smrtnosti, depresijom, suicidnim i agresivnim ponašanjem i Alchajmerom. Nivo holesterola u masti je zaštitnik zdravlja, a ne opasnost po njega.
U 100 g masti nalazi se 95 mg holesterola.
Iako je našem telu potreban holesterol, višak unosa može izazvati visok LDL (lipoprotein niske gustine) u krvi, poznat i kao „loš holesterol“. Visok nivo LDL može izazvati nakupljanje lipida u krvnim sudovima, što dovodi do srčanih bolesti i moždanog udara, piše healthnews.com.
Ovo su samo neke prednosti svinjske masti:
Posle ribljeg ulja, svinjska mast je najveći izvor vitamina D.
Za dinstanje i duboko prženje, svinjska mast je idealna jer je neutralna.
Životinjske masti povećavaju rizik od srčanih oboljenja, tako su govorila neka istraživanja, ali dokazano je da je u periodu kada je svinjska mast bila u upotrebi, stopa ovih oboljenja bila vrlo niska.
Takođe, naučnici su izneli podatak da je do porasta obolelih od „bolesti savremene civilizacije“, kao što su dijabetes i bolesti srca, došlo kada su životinjske masti zamenjene biljnim uljima i margarinom.
Brojna istraživanja pokazala su da svinjska mast ima 33% manje zasićenih (tzv. loših) masti od maslaca, dvaput više onih „dobrih“, mononezasićenih i tri puta veći udeo omega-3 masnih kiselina. Svinjska mast je i odličan izvor vitamina B i minerala.
Visoka tačka dimljenja
Svinjska mast ima visoku tačku dimljenja, što znači da može izdržati visoke temperature bez razlaganja i stvaranja štetnih jedinjenja. To ga čini odličnim izborom za prženje i sotiranje.
Bogata zdravim mastima
Svinjska mast se prvenstveno sastoji od mononezasićenih masti, koje se smatraju zdravim za srce. Ove masti mogu pomoći u smanjenju nivoa lošeg holesterola i smanjenju rizika od srčanih bolesti kada se konzumiraju kao deo uravnotežene dijete.
Prirodni pojačivač ukusa
Kada se koristi u kuvanju, svinjska mast daje jelima bogat i pikantan ukus. Poboljšava ukus mesa, povrća, pa čak i pečenih proizvoda, dajući im ukusan i prijatan kvalitet.
Za razliku od drugih ulja, svinjska mast ima poseban ukus koji može podići ukus vaših jela. Njegova visoka tačka dimljenja osigurava da se vaša hrana ravnomerno kuva i zadržava prirodnu vlagu, što rezultira mekim i sočnim obrocima. Bilo da pržite, pečete ili pečete, svinjska mast je pouzdan i ukusan izbor, piše Zadovoljna.rs.
izvor: n1info.rs
- Detalji
![](/images/63D1B6F6-E892-431B-BF1C-9CA595641B41.jpeg)
Svetski dan pice obeležava se 9. februara, u čast najpoznatijeg italijanskog specijaliteta.
Ali, da li ste znali da pica izvorno nije nastala u Italiji?
Prvobitno su je izmislili Grci ili Feničani u vreme kada su usavršili tajne mešanja brašna sa vodom. To je bio je u stvari hleb ili pogača koja se pekla ispod užarenog kamena, a premaziva se uljem sa dodatkom biljnih začina.
U XVIII veku ova pogača premazana sokom od paradajza stiže u Italiju, tačnije u Napulj i počinje da se proizvodi i prodaje na ulicama i trgovima. Konačno pod nazivom "pica". To je bila veoma jednostavna pica koja je više ličila na hleb i vrlo brzo stekla popularnost kod siromašnog stanovništva Napulja jer je bila ukusna i jeftina.
- Detalji
![](/images/84B581AE-45D4-4FB8-92D9-F6E912968BA3.jpeg)
Pre tačno 40 godina otvorene su Zimske olimpijske igre u Sarajevu. Igre su trajale do 19. februara, a učestvovalo je 1272 sportista iz 49 zemalja. To je period koji Sarajevo pamti kao najlepši u svojoj istoriji.
Tog februara 1984. glavni grad Bosne i Hercegovine bio je u centru pažnje svetske javnosti, a bivša Jugoslavija je polagala nade da će Sarajlije doneti slavu ovoj zemlji – što su i učinili. Kažu da je ime Sarajeva doprlo je do dve milijarde gledalaca televizijskih prenosa širom sveta.
Jugoslavija je tada osvojila svoju prvu medalju na zimskim olimpijskim igrama u istoriji - Slovenac Jure Franko osvojio je srebrnu medalju u veleslalomu. Ovo je bio istorijski uspeh i događaj za čitavu bivšu državu.
Najuspešnija država bila je Istočna Nemačka sa ukupno 24 medalje, od kojih je devet bilo zlatnih, a najuspešniji po broju medalja bio je Sovjetski Savez s 25 medalja, ali ‘samo’ šest zlatnih.
Vučko trebao biti i dio reklamnih kampanja na televiziji, glas mu je posudio Zdravko Čolić, a skladatelj izvedbe bio je Nikola Borota. No, da bi bio prikladan i prepoznatljiv za naše područje, uzvik “Sarajevo” zvučao je kao kombinacija vukovog urlika i sevdalinke.
Oficijelna maskota Vučko je tada bio nacionalna zvezda, glas mu je pozajmio Zdravko Čolić, tada zasigurno najpopularniji pevač bivše države. U Sarajevu se još uvek mogu pronaći suveniri sa Vučkovim likom, i može se reći da je ostao simbol Sarajeva toga vremena.
- Detalji